Bh. proizvođači namještaja na pragu novog rekorda

Bh. proizvođači namještaja na pragu novog rekorda

Iz BiH je u prvih šest mjeseci ove godine izvezeno namještaja u vrijednosti od 604 miliona KM.

Od toga se na izvoz u Njemačku odnosi 209 miliona KM, Hrvatsku 50 miliona KM, Češku Republiku 48 miliona KM a niz dalje čine i Holandija, Španija, Italija i Austrija. Ukoliko vrijednost izvoza i u drugoj polovici 2018. bude na nivou iz prvih šest mjeseci, onda će bh. industrija namještaja definitivno probiti još jedan rekord jer je tokom 2017. izvoz vrijedio 1,15 milijardi KM. Aktivnosti proizvođača namještaja dokaz su da se uprkos složenoj političkoj situaciji i administrativnim poteškoćama može ostvariti vrijedan uspjeh.

Tajna uspjeha

Amir Međić, sekretar Udruženja proizvođača namještaja BiH, u razgovoru za Faktor ističe da ne postoji jedna tajna uspjeha ove industrije već da je rezultat nekoliko faktora.

– U BiH je skoncentrisana kritična masa radinih i uspješnih ljudi koji su se prihvatili posla i vidjeli su svoju šansu s obzirom na to da je tržište EU gladno za kvalitetnim proizvodima, između ostalog i namještajem. Ko je sposoban da napravi proizvod u skladu sa visokim standardima i zahtjevima EU tržišta, on će uspjeti. Mi imamo izvanredne primjere i fabrike gdje su ljudi proizvodeći namještaj etablirali se kao ozbiljni profesionalci i proizvođači. Mislim da je to glavni razlog zašto su uspjeli razviti posao. Prepoznali su tržište, razvili i modernizirali proizvodnju do nivoa koji je potreban, osposobili radnu snagu i rezultat je logičan – pojašnjava Međić.

Nedostatak drvne sirovine

Jedan od problema sa kojim se susreću firme u ovom sektoru je nedostatak drvne sirovine, dok istovremeno BiH izvozi balvane i daske.

– Nedostatak drvne sirovine je osnovni problem gdje svi koji su zainteresirani za ovu oblast rade na tom pitanju. Prije svega Udruženje proizvođača namještaja kao predstavnik industrije. Tu zaista ima problema. Ja to slikovito objasnim riječima da se fabrike nalaze u šumi, a da ne mogu dobiti sirovinu. Iz raznoraznih razloga… – poručio je Međić.

Proizvođači su djelovali na pokretanje inicijativa da se zabrani izvoz drvne sirovine. Entiteti su donijeli takve odluke, ali onda je čitava stvar morala ići na Vijeće ministara BiH s obzirom na to da ovaj organ mora odobriti odluke koje se donose za čitav teritorij države.

– Radi se na tome da se zabrani izvoz oblovine i rezane građe. Zemlje arapskog svijeta su gladne takvog proizvoda. Ali onda su naši proizvođači namještaja uskraćeni za tu sirovinu i prinuđeni su da uvoze i da se snalaze na raznorazne načine što je velika šteta. Vlada FBiH je donijela odluku o zabrani izvoza trupaca ali je povukla jer se mora usaglasiti. Da bi se nešto uradilo na nivou države, mora se uraditi na nivou Vijeća ministara BiH. Entitetske vlade su dale saglasnost i očekujemo da VMBiH ili zabrani ili uvede visoke takse na izvoz oblovine i rezane građe. Šta će se desiti, ja ne mogu da prejudiciram – kazao je Međić.

Obrazovni sistem

Ističe da je direktno u ovom sektoru u BiH zaposleno oko 7.000 ljudi sa tendencijom rasta. Međutim, nedostaje kvalificirane radne snage kao i u ostalim sektorima.

– Ipak, ljudi u ovom sektoru su vispreni i ulažu u edukaciju kadra. Mi tražimo da se obrazovni sistem izmijeni, da se planovi i programi moderniziraju te da se prilagode privredi tako da se kadrovi koji dolaze iz škola mogu brzo uključiti u proizvodni proces. Proizvodnja ne trpi nikakve manjkavosti i proizvod mora biti kakav kupac traži. Nadamo se da će obrazovni sistem i institucije zadužene za tu sferu dovoljno učiniti da se pomogne privrednicima i u ovom i u drugim sektorima – zaključuje Međić.

(Faktor.ba)